Istraživanjem se procjenjuje razina zdravstvene pismenosti u općoj populaciji i povezuje razina pismenosti s pojavnosti neželjenih kliničkih događaja, utilizacijom skrbi i neželjenim troškom zdravstvene nepismenosti. Također, dodatno su analizirani ostali kapaciteti vezani uz realizaciju koncepta “patient-centered care”, sa strane pacijenata i sustava.
Istraživački problem
Zdravstvena pismenost podrazumijeva osobne, kognitivne i socijalne vještine koje određuju sposobnost pojedinca da dobije pristup, razumije i koristi (medicinske) informacije za promicanje i održavanje dobroga zdravlja. Osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti češće neispravno uzimaju lijekove, češće odlaze kod liječnika, vlastito zdravlje procjenjuju lošijim i rjeđe koriste preventivne mjere zaštite, češće i duže borave u bolnici, rjeđe koriste preventivne preglede i uopće povećavaju troškove zdravstvenog sustava dok u isto vrijeme sebi i svojim bližnjima teže osiguravaju dug i kvalitetan život. Razina zdravstvene pismenosti dosada još nije bila procijenjena u reprezentativnom uzorku opće populacije u Republici Hrvatskoj.
Cilj istraživanja
je ukazati na sustavno zanemarivanje edukacije pacijenata i potrebe da se unaprijedi sposobnost pacijenata za unaprjeđenje i očuvanje vlastitog zdravlja, te istražiti koliko je hrvatsko zdravstvo usmjereno prema pacijentu i koliko su građani kapacitirani preuzeti aktivniju ulogu u brizi za svoje zdravlje.
Rezultati istraživanja (PDF)
Bobinac, A., Dukić Samaržija, N. i Ribarić, E. (2022). Zdravstvena pismenost u Republici Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 29 (3), 427-443. https://doi.org/10.3935/rsp.v29i3.1954
Rezultati istraživanja
Istraživanja pokazuju da niska razina zdravstvene pismenosti ima negativne posljedice za zdravlje pojedinca i zajednice. Cilj istraživanja je utvrditi prosječnu razinu zdravstvene pismenosti u Republici Hrvatskoj na nacionalno reprezentativnom uzorku te identificirati obilježja koja se mogu dovesti u vezu s posebno niskom razinom pismenosti. Rezultati pokazuju da se razina zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj, u prosjeku, nalazi na samoj granici između problematične i adekvatne. Unutar populacije, međutim, postoje značajne razlike u razini zdravstvene pismenosti povezane s klasnim, ekonomskim i socijalnim obilježjima pojedinaca. Niža zdravstvena pismenost odražava se u nevoljkosti pojedinca da se odazove na preventivne preglede, da zadrži težinu ispod razine pretilosti ili da redovito vježba. Naši rezultati sugeriraju da se podizanje razine zdravstvene pismenosti u Hrvatskoj ne bi smjelo oslanjati primarno na medijske kampanje jer je informacije o zdravlju iz medija građanima teško razumjeti i upotrijebiti u svrhu zaštitite od bolesti.
