Skup o upravljanju zdravstvenim podacima koji je okupio predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora u području zdravstva održao se 5. lipnja 2021. godine u Biogradu na Moru. Skup je organiziran u suradnji s istraživačkim timom Zdravstvenog opservatorija, PUB HUB programom Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, s ciljem razvoja znanja o odnosima, ulogama i organizacijskim modelima zdravstvenog i socijalnog sustava Republike Hrvatske i konceptima na kojima se temelje javne zdravstvene politike RH.

KLJUČNA PITANJA ZA RAPRAVU

• Zašto se mučimo s podacima i pojmovima o zdravstvu?
• Kako se prikupljaju podaci, čemu služe i zašto se ne koriste više?
• Tko ima koje informacije, a tko ih koristi? … a tko „trguje“ s njima?

UPRAVLJANJE PODACIMA U ZDRAVSTVU

• Podaci postoje i dostupni su u zdravstvenom sustavu (npr. CEZIH), no u prikazu istih ne provodi se sustavna analiza koja podatke pretvara u informacije. Podaci se oblikuju u izvješća kao katalozi te se primarno koriste deskripcije koje ne daju jasan uvid u problem.
• Svaki pokušaj interpretacije podataka primarno naglašava elemente strukture i ishoda, dok se samo djelomično govori o procesima.

ANALIZA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA IZ PERSPEKTIVE EU / NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE 2030 / NACIONALNI PLAN RAZVOJA ZDRAVSTVA 2021.-2027. TE USKLAĐIVANJE SADRŽAJA, KONCEPTA I TERMINOLOGIJE ISTOG S PROJEKTOM „ZDRAVSTVENI OPSERVATORIJ“

• Provedena je analizapostojećih definicija u RH prema temama gdje su specifično naglašene potrebe građana (npr. dugotrajna skrb, skrb u kući, vulnerabilne skupine, integracija). U okviru regulative ne postoje jasne definicije i tumačenja navedenih pojmova. Prema praksi sudionika skupa jasno se vidi različito razumijevanje i shvaćanje istih.

ODNOS PREMA DONOŠENJU ODLUKA I PLANIRANJU UKLJUČUJUĆI EU I NACIONALNU PERSPEKTIVU

• U prikazu problema traži se odgovorna osoba/krivac za nastali problem. Ne provodi se analiza procesa, ne detektiraju se uska grla kako bi se dobio cjelovit uvid u određeni problem.
• Pristup podacima treba biti kroz procese, a ne inpute/strukturu i/ili ishode.
• Potrebna je aktivna suradnja i stvaranje partnerstva između zdravstvenih institucija, institucija socijalne skrbi, civilnog društva te akademske zajednice.

Na skupu je sudjelovao širok krug akademskog kadra sa Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinskog fakulteta u Splitu i Ekonomskog fakulteta u Rijeci, organizacije civilnog društva (udruga Krijesnica, udruga Terra, Savez društava multiple skleroze Hrvatske, udruga Zvončići, zaklada SOLIDARNA, Hrvatska mreža za ruralni razvoj), predstavnici zdravstvenih ustanova (KBC Rijeka, Opća bolnica Ugljan, OŽB Požega, KBC Split, Dom zdravlja Vinkovci), predstavnici Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALDEM) i HZZO-a te privatnog sektora (Ericsoon Nikola Tesla).